KAKO SMO OSVOJILI SRETNU VJEČNOST NA TOMBOLI
SJETI SE
podovi u hotelskoj sobi
posuti su bijelim prahom koji se
lijepi za tabane
buknu plikovi
bijeli i radosni
poput plastičnih tratinčica na
proljetnoj livadi ukrašenoj
pesticidima i hladnim pepelom
černobilija i krškotomija
blagodati koja nas je oslobodila
fosilnih eksploatacija
jednom i zauvijek
SJETI SE
ljepši je svijet onaj u kojemu
nakaze iz boce
povijesnih telenovela
zapljuskuju valovima žitke
prošlosti presađenih organa
djevojčadi i junoša
s trake za recikliranje
punih najmračnijih privida slobode
naše individualne slobode
u koju smo se kleli
vrludajući purgatorijem prema
jedinom konačnom rješenju
dobrovoljnom ropstvu novoga kova
u kojemu nam se ne mogu zalomiti
mandele i lutherkingovi
jer dobrovoljnost ne poznaje otpor
ona te samo prepušta
struji što hrani te
malim i bezopasnim
količinama toksina
u mjehurićima gaziranih pića
i u pekmezu
kraljevskoj mortadeli i
autohtonim salamama
od mesa svježeg i
zdravog jedino na plakatima
u izlozima mesnica
SJETI SE
hrane te
pet puta odmrznutim ulovom
s morskih poljana
prepariranih antibiotikom
s upozorenjem da ne smije se
ponovno zamrzavati
najnovijim dostignućima farmacije
obogaćenim kortikosteroidima i
inim finim supstancama
u bezopasnim količinama
s liječničkim receptima za
doživotno korištenje
za što će se pobrinuti liječnici
netom kupljeni
na tržnici taštine i pohlepe
ima ih još
ali treba požuriti
prije nego što svi odu u irsku
katar i arabiju
kažem arabiju a mislim naftu
sav taj svijet koji se mjeri
barelima dolarima i
drugim fosilima
jer
SJETI SE
život nam se
produžio standardom
najvećom posljedicom
sveopćeg napretka
i svemoćnim
koktelom dostignuća
medicine fizike i kemije
tehnike i marketinga
SJETI SE
oko tebe su
opelješena prostranstva
zacementirana ratovima iz
ljubavi prema bližnjima
koji to možda danas više nisu
jer jednom su bili crkva i država
drugi put dinastija i partija
treći put UDBa i KGB
i uvijek
ali baš uvijek božji zakon
koji je napokon dospio do faze
u kojoj je još samo novac
sažetak svih ideologija i religija
kojemu ne trebaju mostovi
iz čije heraldike namjesto
kvadratića
ocila i
ljiljana
vijore lica i naličja banknota
štoviše
fikcija banknota u virtualnoj transakciji
iako ritual i dalje mami i obmanjuje
škropi svetu vodicu
vitla kandilom
i klanja se ispred bogomolja
s metkom u cijevi
za onaj
drugi križ ili
minaret
SJETI SE
mržnjom treba ljubiti
to je najveće blago
najsofisticiraniji
dar bližnjemu
bez obzira na rasu
bez obzira na boju
stas ili jezik
jer jezik mora odvajati
zatvarati u neprobojan sef
s potpunom sviješću o
iznevjeravanju navodne
temeljne funkcije
naposljetku
konačnom i
najkonačnijem posljetku
od cijele jezične raskoši
ostaje samo
rasprskavajući sažetak u riječi
zlozlozlo
znanoj još od prvih pisanih tragova
sada i nakon svega
kao konačni i zajednički nazivnik
suma svih dostignuća
najinteligentnije vrste
koja hoda zemljom
i nepovratno je
razara
pipin mali šćepan
FAKE EMPAIRE
PJEVAJU THE NATIONAL
DOK PROBIJAM SE
OD PETROVCA PREMA BARU
PO ZAGUŠENOJ MAGISTRALI
U ZEMLJI LAŽNOG CARA
ŠĆEPANA MALOG
LAŽNI VOZAČI
OKUPIRALI SU
PRAVU CESTU
FAKE THE NATIONAL
TUTNJI KROZ
ŠIROM OTVORENE PROZORE
INTERNACIONALA
ustaneš
opereš zube pastom
multinacionalne korporacije
istuširaš se pjenom
multinacionalne korporacije
staviš dezodorans
multinacionalne korporacije
dodaš parfem
bez boja
bez parabena
bez sastojaka životinjskog podrijetla
zdravo i nadasve korisno za
multinacionalnu korporaciju
doručak je summit nekoliko
multinacionalnih korporacija
ne zaboraviš tablete dviju
multinacionalnih korporacija
navučeš hlače
multinacionalne korporacije
sa sjedištem u bangladešu
obučeš majicu s golemim logom
multinacionalne korporacije
izađeš na ulicu
budeš oglasni pano
ponosan
uzdignute glave
odan svome bogu
i svome narodu
Branko Čegec (1957) diplomirao Jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozosfkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Uređivao književnost u omladinskim novinama i časopisima Polet i Pitanja.
Od 1995. do konca 1989. glavni urednik časopisa Quorum, od 1989. do konca 1990. glavni i odgovorni urednik lista za kulturu Oko, nakon toga do 1993. urednik u izdavačkoj kući Mladost. Godine 1992. pokrenuo vlastitu nakladničku kuću Meandar (od 2005. MeandarMedia), 1998. Hrvatske neovisne nakladnike i bio njihov prvi predsjednik. Godine 1999. izabran je za predsjednika Odbora Goranova proljeća, najveće hrvatske pjesničke manifestacije, na čijem čelu ostaje do jeseni 2007.
Godine 2002. pokreće Centar za knjigu i Časopis za knjigu Tema.
Od jeseni 2018. radi na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Objavio je petnaestak knjiga poezije, kritike, esejistike i proze: Eros-Europa-Arafat (Zagreb, 1980), Zapadno-istočni spol (Zagreb, 1983), Presvlačenje avangarde (Zagreb, 1983), Melankolični ljetopis (Rijeka, 1988), Ekrani praznine (Zagreb, 1992), Fantom slobode (Zagreb, 1994), Nitko ne govori hrvatski / Personne ne parle croate (s M. Mićanovićem i I. Prtenjačom, Zagreb, 2002), Sintaksa mesečine (Ljubljana, 2004), Tamno mjesto (Zagreb, 2005), Tri krokodila (sa S. Karuzom i M. Mićanovićem, Zagreb, 2005), Zapisi iz pustog jezike (Zagreb, 2011), Pokret otpora (Zagreb, 2011), Pun mjesec u Istanbulu (Zagreb, 2012), Lune pleine à Istanbul (Rustrel, Francuska, 2012), Shopping terapia (Bratislava, 2012), Unatrag – izabrane pjesme (Zagreb, 2014), Talačka kriza (Zagreb, 2017), Uspon i pad Koševskog brda / Sarajevo za prolaznike (Zagreb, 2019), Podemot i padot na Koševskiot rid, Skopje, 2019), Cetinjski rukopis (Cetinje, 2020, Zagreb, 2020), Nesvestana pisma, s Miroslavom Mićanovićem (Zagreb, 2020).
Knjige poezije objavljene su mu na slovenskom, makedonskom (3), slovačkom i francuskom (2) jeziku, a pjesme su mu uvrštene i u tridesetak antologija, izbora i pregleda u zemlji i inozemstvu.
Autor je ili koautor panorama i antologija suvremene hrvatske književnosti Strast razlike, tamni zvuk praznine (s Miroslavom Mićanovićem, 1995), Poza za proznu situaciju (Poznañ, Poljska, 2005) i Surfacing (s Mariom Suškom, Brownsville, USA, 2014)
Nagrade: Goran za mlade pjesnike, Sedam sekretara SKOJ-a, Plaketa sv. Kvirina za ukupan prinos suvremenoj poeziji, Kočićevo pero, Julije Benešić za knjigu kritika, Kiklop za knjigu poezije, Goranov vijenac za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu.
